Uprava i organizacija

 

U zaseoku Sačerići očuvana je i stara drvena kuća pokrivena šopom sa zemljanim podom koja je još uvijek naseljena.

Pjesma Tome Mikovića o Vukomeričkim goricama.pdf

Mjesni Odbor DVORANCI

ČLANOVI:

  1. IVANA RADINIĆ ŽAGAR, predsjednica
  2. DARKO JANDREJ, zamjenik predsjednice
  3. IVAN BRITVEC
  4. IVAN CEROVSKI
  5. VLADIMIR BRITVEC

Obuhvaća naselje Dvoranci sa svojim zaseocima: Skenderi, Fabijanići, Vodopije, Tumpaji, Radinići, Vujanići, Špišići, Tomoći, Britveci i Jandreji.
Proteže se središnjim dijelom Općine Pisarovina.
Zaseoci su smješteni po brežuljcima, kopjima dominira drvena kapelica sv. Trojstva.

Mjesni Odbor SELSKO BRDO

ČLANOVI:

  1. STJEPAN ČAČKOVIĆ, predsjednik
  2. STJEPAN TOMIĆ, zamjenik predsjednika
  3. JOSIP SKENDER
  4. STJEPAN SLOVINAC
  5.       JOSIP OBLIĆ    

    Obuhvaća naselje Selsko Brdo sa svojim zaseocima: Tomići, Škoci, Čačkovići i Skenderi.
    Proteže se istočnim dijelom Općine Pisarovina.

    Kraj je brežuljkast i ima dobre poglede na krajolik. Na istočnoj strani graniči sa Općinom Pokupsko.

    Mjesni Odbor GRADEC POKUPSKI

ČLANOVI:

  1. IVAN JANKOVIĆ, predsjednik
  2.         JOSIP GRČEVIĆ, zamjenik predsjednika
  3. SREĆKO KRLJAN
  4.         JAKOV JANKOVIĆ
  5. BARICA KARAS

Obuhvaća naselje Gradec Pokupski i proteže se južnim dijelom Općine Pisarovina.

Na svom južnom dijelu naslanja se na rijeku Kupu koja svojim živahnim koritom za vrijeme obilnijih kiša zna naselje pretvoriti u otok.
U središtu naselja dominira drvena kapelica sv. Leonarda.

Mjesni Odbor LIJEVO SREDIČKO

ČLANOVI:

  1. DARKO TOMASOVIĆ, predsjednik
  2.     MLADEN ŽIVKO, zamjenik predsjednika
  3. MARTINA MRVAC
  4. PETAR VRANČIĆ
  5. NIKOLA TOMASOVIĆ

Proteže se jugo-istočnim dijelom Općine Pisarovina.
Svojim južnim dijelom naslanja se na rijeku Kupu sa brojnim prilazima za kupanje.

U središtu dominira kapela Pohod blažene djevice Marije.
Obuhvaća naselje Lijevo Sredičko sa svojim ulicama: Topolnjakova, Mirna, Cvetnička, Sedlarićeva, Kravaršćica, Lukšina, Jurajčeva, Putina.

LIJEVO SREDIČKO
vodič kroz povijest

Povijest Lijevog Sredičkog ne može se odvojiti od povijesti svih prostora Hrvatske kojoj su stojećima prijetila osvajanja Osmanskog carstva. Stoga i pregled povijesti mjesta započinje kratkim pregledom događanja na području rijeke Kupe.

Turci Osmanlije pod vodstvom svog emira Osmana osnivaju samostalnu državu u XIII stoljeću. U XIV stoljeću proširili su svoju državu osvajanjem u Maloj aziji i na Balkanskom poluotoku. Tijekom vladavine Kralja Žigmunda u XV stoljeću, na hrvatska vrata prvi put je zakucala turska opasnost.

Tijekom vladavine vojvode Karla, u Brucku na Muri 1579. godine donijeta je odluka o osnivanju Vojne krajine sa namjenom obrane od Turaka. Iste godine, nakon dugih godina borbi, započinje gradnja glavne utvrde na Kupi u Karlovcu.

Početkom kolovoza 1579. podižu se obrambeni jarci i nasipi u Brestu, Letovaniću, Gorici, Sredičkom, Degoju, Auguštinovcu i nekim drugim mjestima gdje su Turci običavali prelaziti Kupu.
Zbog jakih turskih napada, Hrvatski Sabor dana 25.04. 1581. godine donosi odluku o podizanju jakih utvrda u Brestu i Sredičkom koje će braniti 200 konjanika i 300 pješaka. Utvrda je dovršena 1583. godine ali sa posadom od samo 100 pješaka zbog nedostatka sredstava.
Odlukom hrvatskog Bana Tome Erdedija određena je radna snaga koja je kontinuirano popravljala utvrde koje je turska vojska napadala. Tako je i utvrda u Sredičkom više puta popravljana i to 1587., 1588. i 1589. godine.

Na ruševinama tadašenje utvrde u 19. stoljeću izgrađena je današna kapela Pohođenja Majke Božje u Sredičkom.

Osmanska vojska u svojim je pohodima pljačkala, ubijala, palila sela i odvodila stanovništvo u roblje. Prema legendi iz tog razdoblja, u Sredičkom je u jednom od tih napada poubijano sveukupno stanovništvo osim dviju trudnica koje su uspjele pobjeći naći skrovište u šašu prema Selskom Brdu. Nakon prolaska opasnosti one su se vratile u Sredičko i time nastavile život sela.

U XVII i XVIII stoljeću slabi moć osmanskog carstva, a 1809. godine Austrija je u bitci kod Wagrama izgubila od Napoleonove vojske te je tim porazom i Hrvatska nakratko postala dio Napoleonovog posjeda.
U vrijeme vladavine Napoleona rijekom Kupom odvijala se plovidba i razmjena dobara između Siska, Pisarovine i Karlovca. U Sredičkom je tada izgrađena brana za povećanje protoka vode kroz maticu rijeku i time olakšala plovidba Kupom.
Nizvodno su lađe (KORABE) plovile nošene vodenom strujom, a uzvodno su ih vukli konji stazom uz rijeku. Ta staza uz rijeku u narodu je nazvana KOPITIŠTE.
Napoleonova vladavina u Hrvatskoj trajala je do 1813. godine kada Hrvatska ponovno postaje dio Austro-Ugarskog carstva pod vodstvom Habsburške dinastije, sve do početka 20. stoljeća.

U rujnu 1880. godine u Sredičkom počinje raditi osnovna škola, osnovana na inicijativu austrijskog podoficira gospodina LOJDLA, čija obitelj s petero djece je i živjela u Sredičkom. Nastava se provodila u zgradi tadašnjeg „FAROFA“ (mjesno središće). Prava školska zgrada izgrađena je nakon 10 godina.

Korištena literatura;
1) I. Macan: POVIJEST HRVATSKOG NARODA
2) I. Mažuran: HRVATI I OSMANSKO CARSTVO
3) KRONIKA LIJEVOG SREDIČKOG

Priredile;
Profesorica povijesti, gđa JELKA MAJTANIĆ
Udruga „URES“, gđa ZDENKA ČOLAK
Udruga „URES“, gđa JASNA TUZLANČIĆ