• foto2
  • foto4
  • foto8
  • foto3
  • foto5
  • foto1
  • foto7
  • foto6

Općina - Uprava i organizacija

NAČELNIK I ZAMJENIK NAČELNIKA

Ime i prezime Mjesto stanovanja Stranka
Načelnik Tomo Kovačić Pisarovina HDZ
Zamjenik načelnik Mladen Jakolić Bratina HDZ



OPĆINSKO VIJEĆE

FUNKCIJA IME I PREZIME                       MJESTO STANOVANJA STRANKA/LISTA

PREDSJEDNIK VIJEĆA TOMO SMOLKOVIĆ   LUČELNICA / HDZ
POTPREDSJEDNIK VIJEĆA IVAN ŠPIŠIĆ      DVORANCI / HDZ

VIJEĆNIK STJEPAN SKENDER

VIJEĆNIK IVAN STEPIĆ

VIJEĆNIK ŽELJKO SOLTAN

VIJEĆNIK ŠTEFICA RADINIĆ STUPLJANEC

VIJEĆNIK ZDRAVKO GOLUBIĆ

VIJEĆNIK JOSIP SUMRAK

VIJEĆNIK JOSIP SKENDEROVIĆ

VIJEČNIK VLADIMIR BOŽURIĆ

VIJEĆNIK DRAGUTIN GRBINIČEK

VIJEĆNIK MARINKO HARAMBAŠIĆ

VIJEĆNIK IGOR RUBEŠA




MJESNI ODBORI

Mjesni odbori u svom djelovanju u sklopu lokalne samouprave daju prijedloge i programe vezane za komunalne poslove od održavanja cesta, potreba javne rasvjete, izgradnje komunalne infrastrukture i ostalih poslova iz domene komunalne infrastrukture.
Općina Pisarovina u svom sastavu ima 9 mjesnih odbora:



Mjesni Odbor PISAROVINA

ČLANOVI:

1.         IVICA JANKOVIĆ, predsjednik         

2.         IVICA ZVONAR, zamjenik predsjednika

3.         DAVOR GRČEVIĆ

4.         DRAŽEN KROVIĆ   

5.         VLADIMIR KRČELIĆ

6.         IVAN KOVAČIĆ

7.         MARIO SALAJEC 

8.         VALENT KUCLJAK

9.         STJEPAN ČAČKOVIĆ 


Obuhvaća naselja:
Pisarovina sa ulicama: Zagrebačka, I.G.Kovačića, Karlovačka, Vladimira Nazora i Kupska;

Topolovec Pisarovinski,
Veliku Jamničku sa zaseocima Mišice, Juriše, Sadaki, Jurani, Brke-Vugrinićki, Šantorići, Podgorje Jamničko, Horvati i
Jamnicu Pisarovinsku sa zaseocima: Zvonari i Marcetići.

Proteže se središnjim dijelom Općine Pisarovina.
U centru naselja Pisarovina, Trg S. Radića 13 je sjedište Općine Pisarovina.

Tu je još i pošta, osnovna škola "V. Nazora", školska športska dvorana, ambulanta, veterinarska stanica, benzinska pumpa, pogon Elektre, pogon Šumarije, izvori mineralne vode "Jamnica", te novo formirana Poduzetnička zona Pisarovina.


Prostorom Mjesnog odbora dominira župna crkva sv. Martina, zaštitnika Općine Pisarovina, dok je u naselju Velika Jamnička obnovljena kapela sv. Vida.



Mjesni Odbor DONJA KUPČINA

ČLANOVI:

      1. DAMIR STUPLJANEC, predsjednik

      2. DRAGUTIN KIRIN, zamjenik predsjednika

      3. KREŠIMIR ZVONAR

      4. IVAN PUČEK

      5. IVAN BRCKOVIĆ

      6. VLADIMIR MARUŠIĆ

      7. DRAGO HUZJAK

      8. IVAN ANTOLČIĆ

       9. DRAGUTIN JUŠINSKI

Obuhvaća naselje Donja Kupčina kao najveće naselje u Općini Pisarovina sa zaseocima Dolnje selo, Krojačko selo, Baričko selo, Japarsko selo, Jantolsko selo, Stepićko selo, Petrinsko selo te Ulica.


Smješten je na jugo-zapadnom dijelu Općine Pisarovina.
Na svom južnom dijelu rijeka Kupa ga spaja sa Karlovačkom županijom.


U centru naselja Donja Kupčina nalazi se „ Zavičajni muzej Donja Kupčina“ a mjesna crkva je posvećena sv. Mariji Magdaleni.



Mjesni Odbor BRATINA

ČLANOVI:

1. JOSIPA SKENDER, predsjednica

2. ZLATKO LACKOVIĆ, zamjenik predsjednice

3. JOSIP ŽERAVICA

4. VLADIMIR HORVATIĆ

5. ŽELJKO VARGA

6. SNJEŽANA SKENDEROVIĆ

7. STJEPAN ŽUNEC



Obuhvaća naselja Bratina sa zaseocima Belećaki, Cestari, Kramarići, Soltani, Švarćani, Domovići, Pintari, Veliki Žunci, Jakolići-Đumlije, Peršini, Mali Žunci, Deželići, Gračec i Penezići.

Proteže se sjevero-zapadnim dijelom Općine Pisarovina. Na zapadnom dijelu graniči sa Općinom Klinča Sela, a na sjeveru sa Gradom Zagrebom.

U Bratini se nalazi osnovna škola Pisarovina za učenike do 4. razreda.
Kapelica posvećena sv. Ani se nalazi u centru Bratine, pored škole i Vatrogasnog doma.


Mjesni Odbor BREGANA PISAROVINSKA

ČLANOVI:

1.         STJEPAN LOVRE, predsjednik  

2.         KREŠIMIR RADIĆ, potpredsjednik

3.         IVAN OREČIĆ 

4.        MATIJA RADIČEVIĆ

5.        BOŽIDAR OREČIĆ  

Obuhvaća naselja Breganu Pisarovinsku sa zaseocima Zebići, Golubići, Hasani i Radičevići i
Goricu Jamničku sa zaseocima: Jagari, Žeravice, Bradači, Miokovići, Šeteki, Radičevići, Fabijanci i Orečići-Vuki.
Proteže se sjevernim dijelom Općine Pisarovina. Na sjevernom dijelu graniči sa Gradom Zagrebom.

Odiše svojim razbacanim zaseocima koji su smješteni po okolnim brežuljcima opasanim šumama.



Mjesni Odbor LUČELNICA

ČLANOVI: 

1.      IVAN KUŠEVIĆ, predsjednik             

2.      IVAN SALAJEC, zamjenik predsjednika             

3.      TOMO MIKOVIĆ           

4.      ŽELJKO SAČERIĆ       

5.      JOSIP MIKOVIĆ  

Obuhvaća naselje Lučelnicu sa zaseocima: Sačerići, Gornje Mikše, Salajci, Petkovići, Mikovići-Šeteki, Škrinjarići, Sumraki, Fabijanci, Mikše-Topolje, Vugrinići, Žlebečići, Grebenići i Blažine. 

Proteže se sjevero-istočnim dijelom Općine Pisarovina, na svom sjevernom dijelu graniči sa Gradom Zagrebom i Gradom Velika Gorica.
Cijelim prostorom dominira drvena kapela sv. Duha.
Lučelnica je brdoviti predio, ispunjen šumama, proplancima i livadama. Popularan je kod gljivara i šetača očuvanom priorodom.
U zaseoku Sačerići očuvana je i stara drvena kuća pokrivena šopom sa zemljanim podom koja je još uvijek naseljena.

Pjesma Tome Mikovića o Vukomeričkim goricama.pdf

Mjesni Odbor DVORANCI

ČLANOVI:

1.         IVAN BRITVEC, predsjednik       

2.         VLADO BRITVEC, zamjenik predsjednika  

3.         DARKO JANDREJ

4.         TOMO KUŠEVIĆ   

5.         BORISLAV RADINIĆ  


Obuhvaća naselje Dvoranci sa svojim zaseocima: Skenderi, Fabijanići, Vodopije, Tumpaji, Radinići, Vujanići, Špišići, Tomoći, Britveci i Jandreji.
Proteže se središnjim dijelom Općine Pisarovina.
Zaseoci su smješteni po brežuljcima, kopjima dominira drvena kapelica sv. Trojstva.



Mjesni Odbor SELSKO BRDO

ČLANOVI:

1.      STJEPAN ČAČKOVIĆ, predsjednik

2.      STJEPAN TOMIĆ, zamjenik predsjednika          

3.      JOSIP SKENDER 

4.      STJEPAN SLOVINAC 

      5.   JOSIP OBLIĆ      

Obuhvaća naselje Selsko Brdo sa svojim zaseocima: Tomići, Škoci, Čačkovići i Skenderi.
Proteže se istočnim dijelom Općine Pisarovina.

Kraj je brežuljkast i ima dobre poglede na krajolik. Na istočnoj strani graniči sa Općinom Pokupsko.


Mjesni Odbor GRADEC POKUPSKI

ČLANOVI:

1.         IVAN GRČEVIĆ, predsjednik            

2.         SREĆKO KRLJAN, zamjenik predsjednika

3.         JOSIP GRČEVIĆ     

4.         MARIJA FAJFERIĆ

5.        TIHOMIR TRPUTEC  

6.        ZLATKO JANKOVIĆ   


Obuhvaća naselje Gradec Pokupski i proteže se južnim dijelom Općine Pisarovina.

Na svom južnom dijelu naslanja se na rijeku Kupu koja svojim živahnim koritom za vrijeme obilnijih kiša zna naselje pretvoriti u otok.
U središtu naselja dominira drvena kapelica sv. Leonarda.



Mjesni Odbor LIJEVO SREDIČKO

ČLANOVI:

1.               MLADEN ŽIVKO, predsjednik               

2.      TOMO SEDLARIĆ, zamjenik predsjednika   

3.      TOMISLAV TOMASOVIĆ

4.      DARKO TOMASOVIĆ        

5.      MARTINA MRVAC 


Proteže se jugo-istočnim dijelom Općine Pisarovina.
Svojim južnim dijelom naslanja se na rijeku Kupu sa brojnim prilazima za kupanje.

U središtu dominira kapela Pohod blažene djevice Marije.
Obuhvaća naselje Lijevo Sredičko sa svojim ulicama: Topolnjakova, Mirna, Cvetnička, Sedlarićeva, Kravaršćica, Lukšina, Jurajčeva, Putina.

LIJEVO SREDIČKO
vodič kroz povijest

Povijest Lijevog Sredičkog ne može se odvojiti od povijesti svih prostora Hrvatske kojoj su stojećima prijetila osvajanja Osmanskog carstva. Stoga i pregled povijesti mjesta započinje kratkim pregledom događanja na području rijeke Kupe.

Turci Osmanlije pod vodstvom svog emira Osmana osnivaju samostalnu državu u XIII stoljeću. U XIV stoljeću proširili su svoju državu osvajanjem u Maloj aziji i na Balkanskom poluotoku. Tijekom vladavine Kralja Žigmunda u XV stoljeću, na hrvatska vrata prvi put je zakucala turska opasnost.

Tijekom vladavine vojvode Karla, u Brucku na Muri 1579. godine donijeta je odluka o osnivanju Vojne krajine sa namjenom obrane od Turaka. Iste godine, nakon dugih godina borbi, započinje gradnja glavne utvrde na Kupi u Karlovcu.

Početkom kolovoza 1579. podižu se obrambeni jarci i nasipi u Brestu, Letovaniću, Gorici, Sredičkom, Degoju, Auguštinovcu i nekim drugim mjestima gdje su Turci običavali prelaziti Kupu.
Zbog jakih turskih napada, Hrvatski Sabor dana 25.04. 1581. godine donosi odluku o podizanju jakih utvrda u Brestu i Sredičkom koje će braniti 200 konjanika i 300 pješaka. Utvrda je dovršena 1583. godine ali sa posadom od samo 100 pješaka zbog nedostatka sredstava.
Odlukom hrvatskog Bana Tome Erdedija određena je radna snaga koja je kontinuirano popravljala utvrde koje je turska vojska napadala. Tako je i utvrda u Sredičkom više puta popravljana i to 1587., 1588. i 1589. godine.

Na ruševinama tadašenje utvrde u 19. stoljeću izgrađena je današna kapela Pohođenja Majke Božje u Sredičkom.

Osmanska vojska u svojim je pohodima pljačkala, ubijala, palila sela i odvodila stanovništvo u roblje. Prema legendi iz tog razdoblja, u Sredičkom je u jednom od tih napada poubijano sveukupno stanovništvo osim dviju trudnica koje su uspjele pobjeći naći skrovište u šašu prema Selskom Brdu. Nakon prolaska opasnosti one su se vratile u Sredičko i time nastavile život sela.

U XVII i XVIII stoljeću slabi moć osmanskog carstva, a 1809. godine Austrija je u bitci kod Wagrama izgubila od Napoleonove vojske te je tim porazom i Hrvatska nakratko postala dio Napoleonovog posjeda.
U vrijeme vladavine Napoleona rijekom Kupom odvijala se plovidba i razmjena dobara između Siska, Pisarovine i Karlovca. U Sredičkom je tada izgrađena brana za povećanje protoka vode kroz maticu rijeku i time olakšala plovidba Kupom.
Nizvodno su lađe (KORABE) plovile nošene vodenom strujom, a uzvodno su ih vukli konji stazom uz rijeku. Ta staza uz rijeku u narodu je nazvana KOPITIŠTE.
Napoleonova vladavina u Hrvatskoj trajala je do 1813. godine kada Hrvatska ponovno postaje dio Austro-Ugarskog carstva pod vodstvom Habsburške dinastije, sve do početka 20. stoljeća.

U rujnu 1880. godine u Sredičkom počinje raditi osnovna škola, osnovana na inicijativu austrijskog podoficira gospodina LOJDLA, čija obitelj s petero djece je i živjela u Sredičkom. Nastava se provodila u zgradi tadašnjeg „FAROFA“ (mjesno središće). Prava školska zgrada izgrađena je nakon 10 godina.

Korištena literatura;
1) I. Macan: POVIJEST HRVATSKOG NARODA
2) I. Mažuran: HRVATI I OSMANSKO CARSTVO
3) KRONIKA LIJEVOG SREDIČKOG

Priredile;
Profesorica povijesti, gđa JELKA MAJTANIĆ
Udruga „URES“, gđa ZDENKA ČOLAK
Udruga „URES“, gđa JASNA TUZLANČIĆ