• foto8
  • foto2
  • foto3
  • foto5
  • foto6
  • foto7
  • foto4
  • foto1

Općina - Uprava i organizacija

NAČELNIK I ZAMJENICA NAČELNIKA

Ime i prezime Mjesto stanovanja Stranka
Načelnik Tomo Kovačić Pisarovina HDZ
Zamjenica načelnika Štefica Radinić
Pisarovina HDZ



OPĆINSKO VIJEĆE

  Ime i prezime Mjesto stanovanja Stranka
Predsjednik vijeća  Tomo Smolković  Lučelnica  HDZ
Potpredsjednik vijeća  Katarina Stepušin  Donja Kupčina  HDZ

 

ČLANOVI VIJEĆA

VIJEĆNIK: JOSIPA SKENDER,  HDZ

VIJEĆNIK:  IVICA JANKOVIĆ,   HDZ

VIJEĆNIK:  TOMO SEDLARIĆ,  HDZ

VIJEĆNIK: DUBRAVKA TOPOLKO,  HDZ

VIJEĆNIK: IVICA ŠPIŠIĆ,  HDZ

VIJEĆNIK:  MARICA BRITVEC ŠETEK,  HDZ

VIJEĆNIK: DRAGO ČIŽMEŠIJA,  HDZ

VIJEČNIK:  IGOR RUBEŠA,  HSP

VIJEĆNIK: ŽELJKO VARGA, HSP

VIJEĆNIK: HRVOJE HORVATIĆ, BM365

VIJEĆNIK: VLATKA RIKIĆ,M365




MJESNI ODBORI

Mjesni odbori u svom djelovanju u sklopu lokalne samouprave daju prijedloge i programe vezane za komunalne poslove od održavanja cesta, potreba javne rasvjete, izgradnje komunalne infrastrukture i ostalih poslova iz domene komunalne infrastrukture.
Općina Pisarovina u svom sastavu ima 9 mjesnih odbora:



Mjesni Odbor PISAROVINA

ČLANOVI:

1.        VLADIMIR KRČELIĆ, predsjednik         

2.         DRAŽEN PAVEK, zamjenik predsjednika

3.         ANAMARIJA SADAK

4.         DAVOR GRČEVIĆ 

5.         DRAŽEN KROVIĆ

6.         IVICA ROŽIĆ

7.         KATARINA MIOKOVIĆ

8.         STJEPAN KARAS


Obuhvaća naselja:
Pisarovina sa ulicama: Zagrebačka, I.G.Kovačića, Karlovačka, Vladimira Nazora i Kupska;

Topolovec Pisarovinski,
Veliku Jamničku sa zaseocima Mišice, Juriše, Sadaki, Jurani, Brke-Vugrinićki, Šantorići, Podgorje Jamničko, Horvati i
Jamnicu Pisarovinsku sa zaseocima: Zvonari i Marcetići.

Proteže se središnjim dijelom Općine Pisarovina.
U centru naselja Pisarovina, Trg S. Radića 13 je sjedište Općine Pisarovina.

Tu je još i pošta, osnovna škola "V. Nazora", školska športska dvorana, ambulanta, veterinarska stanica, benzinska pumpa, pogon Elektre, pogon Šumarije, izvori mineralne vode "Jamnica", te novo formirana Poduzetnička zona Pisarovina.


Prostorom Mjesnog odbora dominira župna crkva sv. Martina, zaštitnika Općine Pisarovina, dok je u naselju Velika Jamnička obnovljena kapela sv. Vida.



Mjesni Odbor DONJA KUPČINA

ČLANOVI:

      1.DARKO ANTOLČIĆ, predsjednik

      2. DARKO MIKULJAN, zamjenik predsjednika

      3. IVAN SABLJAK

      4. MARIO ANTOLČIĆ

      5.TOMISLAV STEPIĆ

      6. DRAGUTIN KIRIN

      7. ALEKSANDRA ČIŽMEŠIJA

   

Obuhvaća naselje Donja Kupčina kao najveće naselje u Općini Pisarovina sa zaseocima Dolnje selo, Krojačko selo, Baričko selo, Japarsko selo, Jantolsko selo, Stepićko selo, Petrinsko selo te Ulica.


Smješten je na jugo-zapadnom dijelu Općine Pisarovina.
Na svom južnom dijelu rijeka Kupa ga spaja sa Karlovačkom županijom.


U centru naselja Donja Kupčina nalazi se „ Zavičajni muzej Donja Kupčina“ a mjesna crkva je posvećena sv. Mariji Magdaleni.



Mjesni Odbor BRATINA

ČLANOVI:

1. KRUNOSLAV ŽUNEC, predsjednica

2. VLADIMIR HORVATIĆ, zamjenik predsjednice

3. STJEPAN SKENDER

4. FILIP LOVRIĆ

5. DAMIR SOLTAN

6. JOSIP ŽERAVICA

7. MLADEN JAKOLIĆ

8. IVAN SKENDER



Obuhvaća naselja Bratina sa zaseocima Belećaki, Cestari, Kramarići, Soltani, Švarćani, Domovići, Pintari, Veliki Žunci, Jakolići-Đumlije, Peršini, Mali Žunci, Deželići, Gračec i Penezići.

Proteže se sjevero-zapadnim dijelom Općine Pisarovina. Na zapadnom dijelu graniči sa Općinom Klinča Sela, a na sjeveru sa Gradom Zagrebom.

U Bratini se nalazi osnovna škola Pisarovina za učenike do 4. razreda.
Kapelica posvećena sv. Ani se nalazi u centru Bratine, pored škole i Vatrogasnog doma.


Mjesni Odbor BREGANA PISAROVINSKA

ČLANOVI:

1.        ZDRAVKO GOLUBIĆ, predsjednik  

2.         IVAN OREČIĆ, potpredsjednik

3.        STJEPAN LOVRE 

4.        MATIJA RADIČEVIĆ

5.        IVAN OREČIĆ

Obuhvaća naselja Breganu Pisarovinsku sa zaseocima Zebići, Golubići, Hasani i Radičevići i
Goricu Jamničku sa zaseocima: Jagari, Žeravice, Bradači, Miokovići, Šeteki, Radičevići, Fabijanci i Orečići-Vuki.
Proteže se sjevernim dijelom Općine Pisarovina. Na sjevernom dijelu graniči sa Gradom Zagrebom.

Odiše svojim razbacanim zaseocima koji su smješteni po okolnim brežuljcima opasanim šumama.



Mjesni Odbor LUČELNICA

ČLANOVI: 

1.      IVAN KUŠEVIĆ, predsjednik             

2.      IVAN SALAJEC, zamjenik predsjednika             

3.      JOSIP SUMRAK           

4.    MARIJA PIRŠA       

5.      JOSIP MIKOVIĆ  

Obuhvaća naselje Lučelnicu sa zaseocima: Sačerići, Gornje Mikše, Salajci, Petkovići, Mikovići-Šeteki, Škrinjarići, Sumraki, Fabijanci, Mikše-Topolje, Vugrinići, Žlebečići, Grebenići i Blažine. 

Proteže se sjevero-istočnim dijelom Općine Pisarovina, na svom sjevernom dijelu graniči sa Gradom Zagrebom i Gradom Velika Gorica.
Cijelim prostorom dominira drvena kapela sv. Duha.
Lučelnica je brdoviti predio, ispunjen šumama, proplancima i livadama. Popularan je kod gljivara i šetača očuvanom priorodom.
U zaseoku Sačerići očuvana je i stara drvena kuća pokrivena šopom sa zemljanim podom koja je još uvijek naseljena.

Pjesma Tome Mikovića o Vukomeričkim goricama.pdf

Mjesni Odbor DVORANCI

ČLANOVI:

1.        IVANA RADINIĆ ŽAGAR, predsjednica 

2.         DARKO JANDREJ, zamjenik predsjednice 

3.         IVAN BRITVEC

4.        IVAN CEROVSKI  

5.         VLADIMIR BRITVEC 


Obuhvaća naselje Dvoranci sa svojim zaseocima: Skenderi, Fabijanići, Vodopije, Tumpaji, Radinići, Vujanići, Špišići, Tomoći, Britveci i Jandreji.
Proteže se središnjim dijelom Općine Pisarovina.
Zaseoci su smješteni po brežuljcima, kopjima dominira drvena kapelica sv. Trojstva.



Mjesni Odbor SELSKO BRDO

ČLANOVI:

1.      STJEPAN ČAČKOVIĆ, predsjednik

2.      STJEPAN TOMIĆ, zamjenik predsjednika          

3.      JOSIP SKENDER 

4.      STJEPAN SLOVINAC 

      5.   JOSIP OBLIĆ      

Obuhvaća naselje Selsko Brdo sa svojim zaseocima: Tomići, Škoci, Čačkovići i Skenderi.
Proteže se istočnim dijelom Općine Pisarovina.

Kraj je brežuljkast i ima dobre poglede na krajolik. Na istočnoj strani graniči sa Općinom Pokupsko.


Mjesni Odbor GRADEC POKUPSKI

ČLANOVI:

1.         IVAN JANKOVIĆ, predsjednik            

2.         JOSIP GRČEVIĆ, zamjenik predsjednika

3.         SREĆKO KRLJAN     

4.         JAKOV JANKOVIĆ

5.        BARICA KARAS  


Obuhvaća naselje Gradec Pokupski i proteže se južnim dijelom Općine Pisarovina.

Na svom južnom dijelu naslanja se na rijeku Kupu koja svojim živahnim koritom za vrijeme obilnijih kiša zna naselje pretvoriti u otok.
U središtu naselja dominira drvena kapelica sv. Leonarda.



Mjesni Odbor LIJEVO SREDIČKO

ČLANOVI:

1.      DARKO TOMASOVIĆ, predsjednik               

2.      MLADEN ŽIVKO, zamjenik predsjednika   

3.      MARTINA MRVAC

4.      PETAR VRANČIĆ      

5.      NIKOLA TOMASOVIĆ


Proteže se jugo-istočnim dijelom Općine Pisarovina.
Svojim južnim dijelom naslanja se na rijeku Kupu sa brojnim prilazima za kupanje.

U središtu dominira kapela Pohod blažene djevice Marije.
Obuhvaća naselje Lijevo Sredičko sa svojim ulicama: Topolnjakova, Mirna, Cvetnička, Sedlarićeva, Kravaršćica, Lukšina, Jurajčeva, Putina.

LIJEVO SREDIČKO
vodič kroz povijest

Povijest Lijevog Sredičkog ne može se odvojiti od povijesti svih prostora Hrvatske kojoj su stojećima prijetila osvajanja Osmanskog carstva. Stoga i pregled povijesti mjesta započinje kratkim pregledom događanja na području rijeke Kupe.

Turci Osmanlije pod vodstvom svog emira Osmana osnivaju samostalnu državu u XIII stoljeću. U XIV stoljeću proširili su svoju državu osvajanjem u Maloj aziji i na Balkanskom poluotoku. Tijekom vladavine Kralja Žigmunda u XV stoljeću, na hrvatska vrata prvi put je zakucala turska opasnost.

Tijekom vladavine vojvode Karla, u Brucku na Muri 1579. godine donijeta je odluka o osnivanju Vojne krajine sa namjenom obrane od Turaka. Iste godine, nakon dugih godina borbi, započinje gradnja glavne utvrde na Kupi u Karlovcu.

Početkom kolovoza 1579. podižu se obrambeni jarci i nasipi u Brestu, Letovaniću, Gorici, Sredičkom, Degoju, Auguštinovcu i nekim drugim mjestima gdje su Turci običavali prelaziti Kupu.
Zbog jakih turskih napada, Hrvatski Sabor dana 25.04. 1581. godine donosi odluku o podizanju jakih utvrda u Brestu i Sredičkom koje će braniti 200 konjanika i 300 pješaka. Utvrda je dovršena 1583. godine ali sa posadom od samo 100 pješaka zbog nedostatka sredstava.
Odlukom hrvatskog Bana Tome Erdedija određena je radna snaga koja je kontinuirano popravljala utvrde koje je turska vojska napadala. Tako je i utvrda u Sredičkom više puta popravljana i to 1587., 1588. i 1589. godine.

Na ruševinama tadašenje utvrde u 19. stoljeću izgrađena je današna kapela Pohođenja Majke Božje u Sredičkom.

Osmanska vojska u svojim je pohodima pljačkala, ubijala, palila sela i odvodila stanovništvo u roblje. Prema legendi iz tog razdoblja, u Sredičkom je u jednom od tih napada poubijano sveukupno stanovništvo osim dviju trudnica koje su uspjele pobjeći naći skrovište u šašu prema Selskom Brdu. Nakon prolaska opasnosti one su se vratile u Sredičko i time nastavile život sela.

U XVII i XVIII stoljeću slabi moć osmanskog carstva, a 1809. godine Austrija je u bitci kod Wagrama izgubila od Napoleonove vojske te je tim porazom i Hrvatska nakratko postala dio Napoleonovog posjeda.
U vrijeme vladavine Napoleona rijekom Kupom odvijala se plovidba i razmjena dobara između Siska, Pisarovine i Karlovca. U Sredičkom je tada izgrađena brana za povećanje protoka vode kroz maticu rijeku i time olakšala plovidba Kupom.
Nizvodno su lađe (KORABE) plovile nošene vodenom strujom, a uzvodno su ih vukli konji stazom uz rijeku. Ta staza uz rijeku u narodu je nazvana KOPITIŠTE.
Napoleonova vladavina u Hrvatskoj trajala je do 1813. godine kada Hrvatska ponovno postaje dio Austro-Ugarskog carstva pod vodstvom Habsburške dinastije, sve do početka 20. stoljeća.

U rujnu 1880. godine u Sredičkom počinje raditi osnovna škola, osnovana na inicijativu austrijskog podoficira gospodina LOJDLA, čija obitelj s petero djece je i živjela u Sredičkom. Nastava se provodila u zgradi tadašnjeg „FAROFA“ (mjesno središće). Prava školska zgrada izgrađena je nakon 10 godina.

Korištena literatura;
1) I. Macan: POVIJEST HRVATSKOG NARODA
2) I. Mažuran: HRVATI I OSMANSKO CARSTVO
3) KRONIKA LIJEVOG SREDIČKOG

Priredile;
Profesorica povijesti, gđa JELKA MAJTANIĆ
Udruga „URES“, gđa ZDENKA ČOLAK
Udruga „URES“, gđa JASNA TUZLANČIĆ